Šta zapravo znači boja pasoša?

Šta zapravo znači boja pasoša?

Da li ste se ikada zapitali zašto pasoši mogu biti samo crveni, plavi, zeleni i crni? Iznenađujuća je činjenica da boja pasoša ne zavisi od uređenja države iz koje dolazi, ali ipak ona nije baš ni nasumično izabrana. 

Putnici nemaju mnogo da kažu kada opisuju svoj pasoš: slika je gotovo uvek užasna, nema lepih i mudrih citata na stranicama i ne mogu da biraju boju koju žele.

Najveći broj država koristi plavu i crvenu boju za svoj nacionalni dokument iako postoji mnogo različitih nijansi. Geografske, istorijske, pa čak i religijske odlike određuju odabir boje pasoša.

Ništa određeno ne uslovljava boju, veličinu i tehnologiju izrade.

Dakle, šta možemo zaključiti o boji korica ove dragocene knjižice? Uglavnom se radi o nacionalnom identitetu.

Crveni pasoši

Tamno crvenu boju najčešće imaju zemlje Evropske unije i one zemlje koje žele da joj se priključe, jer žele da se prilagode standardima unije (kao na primer Turska). Tamno crvenu boju imaju i Bolivija, Kolumbija, Ekvador i Peru, kao i Švajcarska koja ima istu boju pasoša kao i zastavu.

Plavi pasoši

Je tipičan za karipske države (koje čini zajednica od 20 država), kao i države Novog sveta. Plave pasoše imaju i Brazil, Argentina, Paragvaj i Urugvaj.
Mornarsko plavi pasoš imaju Sjedinjene Američke Države i to od 1976. kako bi bio iste nijanse kao i plava boja sa zastave.

Pre toga SAD je tridesetih godina XX veka imala zelene pasoše, a sedamdesetih crne.

Zeleni pasoši

Ovi boju pasoša koristi većina zemalja čiji građani su najvećim delom islamske veroispovesti, jer je zelena boja važna za njihovu religiju.
Ovu boju takođe koriste i neke afričke države kao što su Niger i Senegal.

Crni pasoši

Evo jednog praktičnog rešenja kada je izbor korica ovog dokumenta u pitanju. Tamne boje izgledaju manje prljavo (ovde spadaju i tamno crvena i tamno plava) te dokument izgleda više zvaničan.

Crni pasoš imaju Bocvana, Zambija i Novi Zeland – a crna se smatra i jednom od nacionalnih boja u ovim državama.
Bez obzira na ekonomski i geopolitički profil države, pasoš mnogo više govori o identitetu naroda kojem pripada. Za neke on predstavlja barijeru, a za druge prolaz.

Na primer i SAD i Sirija imaju plave pasoše, ali boja nikako ne određuje i prolaz (izlaz) u svet.

Na žalost, države često ne shvataju ozbiljno slobodu izbora boje i dizajna pasoša te neke od država ne oslikavaju u potpunosti identitete naroda koji žive u njoj.

Zmajeve dečije igre od 8. do 12. juna u Novom Sadu

Zmajeve dečije igre od 8. do 12. juna u Novom Sadu

Sutra počinje i traje do nedelje, po mnogima najveća umetnička manifestacija namenjena deci i mladima.

U pet festivalskih dana u raznim programima nastupiće oko 100 umetnika, animatora, glumaca, zabavljača i oko 7.000 dece, najavili su organizatori. Novosađani i njihovi gosti imaće priliku da na 59. Zmajevim dečijim igrama uživaju u nastupima dece kroz stotinak literarnih, dramskih, likovnih, muzičkih, plesnih i drugih programskih celina, a svi programi su besplatni.

Glavni deo programa odvijaće se na Velikoj sceni na Trgu slobode i Maloj sceni kod spomenika Jovanu Jovanoviću Zmaju uz veliki broj improvizovanih bina širom centra grada na kojima će mališani moći da učestvuju u raznim zabavnim i edukativnim radionicama. 

Na radionicama mališani će moći da naprave svoju marionetu, recituju poeziju, nauče da pletu kanapom i prućem, usavrše crtanje, naprave zmaja, upoznaju vitezove, sviraju udaraljke....  Program radionica možete da pogledate OVDE 

Značajan programski segment junskog festivala čine pozorišne predstave i minijature u izvođenju učenika osnovnih škola, članova dramskih grupa, amaterskih i profesionalnih pozorišta iz Šida, Beograda, Sremske Mitrovice, Sinja, Rudovaca, Prnjavora, Valjeva, Mrkonjić Grada i Novog Sada.  Program pozorišnih predstava koje se prikazuju u okviru festivala možete pogledati OVDE

                                                    Dobro došli Smile

Izvor by: Moj Novi Sad